Rambo Amadeus - Biografija
Iako je roÄ‘enjem (1963. godine u porodiliÅ¡tu u Kotoru) dobio idealno estradno ime Antonije PuÅ¡ić, on se ipak odluÄio da u javnosti nastupa pod duhovitom firmom Rambo Amadeus. Tokom osnovne Å¡kole zavrÅ¡io je i Å¡est razreda niže muziÄke za klavir, koju je napustio. Kasnije je taj postupak obrazložio izjavom da muziÄka Å¡kola "zaglupljuje i dosaÄ‘uje dvojim uÄmalim kosmopolitskim programom".
Sebe predstavlja kao muziÄara, pjesnika i medijskog manipulanta. Diplomirao je na PMF- u, odsjek turizam. Od 1972. do 1984. godine uspjeÅ¡no se bavio jedriliÄarstvom. Bio je reprezentativac i omladinski prvak Jugoslavije, osam puta je bio prvak Crne Gore, osvojio je MeÄ‘unarodni kup Äerdapa 1980. godine. PoÄeo je da pjeva i komponuje u prvom razredu gimnazije. Godine 1979. svirao je u jazz punk grupi Radioaktivni otpad, a dvije godine kasnije osnovao je grupu Tri Brus Lija u Titogradu. Godine 1982. u hotelu Plaža svira mandolinu sa lokalnim orkestrom. Sledeće godine svira gitaru sa hotelskom grupom Egzodus. U Beogradu na studije dolazi 1985. godine, a prvi nastup imao je na Biciklijadi na Adi Ciganliji. U beogradskom SKC- u je sa kompozitorom Miroslavom Savićem osmislio performans "Uspavanka za revoluciju", pasiju sa dvadeset usisivaÄa. Sledeće godine Rambo, Goran Vukićević, MiÅ¡a Savić, Pera Talent i MiloÅ¡ Obrenović pokreću alter rock sastav Otov Protokol. Septembra 1987. godine sa SaÅ¡om Markovićem Mladoženjom, NjegoÅ¡em Å erbezovskim i Jugoslovenskim nindžom, osniva tajnu organizaciju KPGS sa kojom poduzima raznovrsne medijske zahvate.
U rock svijetu se pojavljuje pravo niotkuda 1988. godine debi albumom "O tugo jesenja" na kome je dao osnovne naznake svog zvuka: mjeÅ¡avina narodnjaÄkog zavijanja uz rap, klasiku, funk, plus originalni i duhoviti tekstovi i klasiÄni rock rifovi (na primjer "Smoke on the water" grupe Deep Purple). Svoju muziku je nazvao turbo folk, prije nego se znaÄenje te krilatice ispunilo zastraÅ¡ujućim sadržajem u prvoj polovini devedestih godina. Javnost je zbunjivao priÄom da mu je ime Nagib Fazlić Nagon i da je rudar koji je snimio ploÄu. KljuÄnu podrÅ¡ku pružio mu je producent SaÅ¡a Habić, zahvaljujući kome je i snimio debi sa serijom neobiÄnih pjesama: "Vanzemaljac", "Fala ti majko", "Video", "Pilot babo", "Amadeus kolo". Rambo je na ploÄi svirao gitaru, SaÅ¡a Habić klavijature, MiÅ¡a Savić elektronski "Mirage", Vladimir Perić bas, a SaÅ¡a Marković harmoniku.
Sledećom ploÄom "Hoćemo gusle" 1989. godine Rambo Amadeus potpuno poÄinje da se bavi aktuelnim politiÄkim dogaÄ‘ajima u temi "Amerika i Engleska". Svoj farsiÄan nastup muziÄki produbljuje u pjesmama "Balkan boj", "Glupi hit", "Samit u buregdžinici Laibach", "ÄŒovjek sam ženo". Na ploÄi koristi najraznovrsnije muziÄke inspiracije, od Džimija Hendriksa (Jimi Hendrix), Jana Djurija (Ian Dury), do klasiÄnih hotelskih ljigara kao Å¡to je pjesma "Sokolov greben" koja je ujedno na omotu naznaÄena kao rebus za rock kritiÄara Dragana Kremera. U pjesmi "Plomba za zelenog zuba", kao i kroz dizajn omota, posebnu posvetu daje Koji i njegovog grupi Disciplina kiÄme.
Na ploÄi gostuju pjevaÄica narodne muzike Milica Ostojić, poznatija kao Mica Tofrtaljka, Bora ÄorÄ‘ević, Dino Dvornik, Stefan i Filip Milenković. Rambo je pored gitare svirao gusle, Aleksandar Vasiljević (ex U Å¡kripcu), takoÄ‘e gitaru, Dejan Å kopelja (ex U Å¡kripcu) bas, SaÅ¡a Lokner klavijature, a Relja Obrenović Bubnjeve.
Album "M-91" objavljuje krajem 1991. godine i oblaÄi ga adekvatno ratnoj situaciji; kao vojniÄku sivomaslinastu kutiju "psiholoÅ¡ko propagadni komplet". Sa ploÄe se izdvajaju pjesme "Smrt Popa Mila Jovovića" (na tridesetak godina staru poemu Boža Äuranovića), "Inspektor Nagib", "Jemo voli jem", "Zdravo damo". Godine 1992. svira dva koncerta u Sava centru. NeÅ¡to kasnije, na jednom zajedniÄkom koncertu prekida nastup Bebi Dol, demonstrira sebi svojstven izliv stava i kritikuje publiku Å¡to se zabavlja dok bombarduju gradove. A sve to prenosi televizija.
Koncertni CD "KPGS" snima u Skoplju 29. decembra 1992. godine i na njemu su se naÅ¡le pjesme "Karamba karambita", "Prijatelju, prijatelju (marÅ¡ u pizdu materinu)", "Kataklizma komunizma" i Äitava serija improvizacija na pozate teme.
PoÄetkom 1995. godine objavljen je kompilacijski CD "Izabrana djela", na kome se naÅ¡lo petnaest pjesama sa prethodnih ploÄa. CD "Mikroorganizmi" snima jula 1995. godine u Parizu sa Goranom Vejvodom. RijeÄ je o eksperimentalnom materijalu zasnovanom na semplovima koji Ramba predstavlja u drugaÄijem, nekomunikativnijm svijetlu. Za CD su koriÅ¡teni arhivski materijali sa ploÄe "Sremski front", muzika iz filma "UžiÄka republika" i Äitav niz drugih snimaka. U isto vrijeme objavljuje CD sa muzikom za djecu na tekstove Ljubivoja RÅ¡umovića koja je nastala za TV seriju "Fore i fazoni". Za pjesme "Sex" i "ABVGD" Rambo sam piÅ¡e tekst.
Svom starom zvuku vratio se krajem 1996. godine na kompaktu "Titanik". Sa uigranom ekipom koju Äine bubnjar Goran Ljuboja Trut, basista Dragan Markovski Sicko, klavijaturista Ognjen Radivojević i Marija Mihajlović koja je pjevala prateće vokale u produkciji Olivera Jovanovića snimili su i pjesme "Å akom u glavu", "Sado mazo (Idemo dalje)", "Zreo za penziju", "Otiš’o je svak ko valja" (posvećena Älanovima grupe Å arlo akrobata i Tomi Zdravkoviću).
Krajem 1997. godine u Sloveniji je objavljen koncertni CD "Rambo Amadeus u KUD France PreÅ¡eren". Rambo je radio 1989. godine na OK kanalu kviz "Znanje imanje", muziku za pozoriÅ¡ne predstave "Äetić u parlament" (poztoriÅ¡te u Podgorici) i "Oksimoron" (Kult teatar), "Lažni car Šćepan Mali" za koju je 1994. godine dobio Sterijinu nagradu.
Napisao je muziku za film "Slatko od snova", tekstove za ploÄu Lepe Brene, pjesme za Viktoriju, Vesnu Zmijanac i produkciju za grupu Garavi sokak i Sandru. Godine 1994. radio je naknadnu muziÄku podlogu za film "Metropolis" koji je 1927. godine režirao Fric Lang. Na projekciji tog fima u Sava centru, muziku je izvela beogradska Filharmonija, a planirao je da se materijal pojavi na CD - u "Remek djelo". Za koncert za klavir i orkestar C- duru "K467" V. A. Mocarta, Rambo je uradio kadencu koju je na Kolarcu 1995. godine izveo solista na klaviru Ivan Tasovac, a dirigent je bio Oskar Danon. Na "Domanovićevim danima satire" 1996. godine dobio je nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade. Dobio je GodiÅ¡nju nagradu Saatchi & Saatchi za najbolju radio reklamu i Zlatnu ružu Montrea za najbolji Copyright.
Iako je roÄ‘enjem (1963. godine u porodiliÅ¡tu u Kotoru) dobio idealno estradno ime Antonije PuÅ¡ić, on se ipak odluÄio da u javnosti nastupa pod duhovitom firmom Rambo Amadeus. Tokom osnovne Å¡kole zavrÅ¡io je i Å¡est razreda niže muziÄke za klavir, koju je napustio. Kasnije je taj postupak obrazložio izjavom da muziÄka Å¡kola "zaglupljuje i dosaÄ‘uje dvojim uÄmalim kosmopolitskim programom".
Sebe predstavlja kao muziÄara, pjesnika i medijskog manipulanta. Diplomirao je na PMF- u, odsjek turizam. Od 1972. do 1984. godine uspjeÅ¡no se bavio jedriliÄarstvom. Bio je reprezentativac i omladinski prvak Jugoslavije, osam puta je bio prvak Crne Gore, osvojio je MeÄ‘unarodni kup Äerdapa 1980. godine. PoÄeo je da pjeva i komponuje u prvom razredu gimnazije. Godine 1979. svirao je u jazz punk grupi Radioaktivni otpad, a dvije godine kasnije osnovao je grupu Tri Brus Lija u Titogradu. Godine 1982. u hotelu Plaža svira mandolinu sa lokalnim orkestrom. Sledeće godine svira gitaru sa hotelskom grupom Egzodus. U Beogradu na studije dolazi 1985. godine, a prvi nastup imao je na Biciklijadi na Adi Ciganliji. U beogradskom SKC- u je sa kompozitorom Miroslavom Savićem osmislio performans "Uspavanka za revoluciju", pasiju sa dvadeset usisivaÄa. Sledeće godine Rambo, Goran Vukićević, MiÅ¡a Savić, Pera Talent i MiloÅ¡ Obrenović pokreću alter rock sastav Otov Protokol. Septembra 1987. godine sa SaÅ¡om Markovićem Mladoženjom, NjegoÅ¡em Å erbezovskim i Jugoslovenskim nindžom, osniva tajnu organizaciju KPGS sa kojom poduzima raznovrsne medijske zahvate.
U rock svijetu se pojavljuje pravo niotkuda 1988. godine debi albumom "O tugo jesenja" na kome je dao osnovne naznake svog zvuka: mjeÅ¡avina narodnjaÄkog zavijanja uz rap, klasiku, funk, plus originalni i duhoviti tekstovi i klasiÄni rock rifovi (na primjer "Smoke on the water" grupe Deep Purple). Svoju muziku je nazvao turbo folk, prije nego se znaÄenje te krilatice ispunilo zastraÅ¡ujućim sadržajem u prvoj polovini devedestih godina. Javnost je zbunjivao priÄom da mu je ime Nagib Fazlić Nagon i da je rudar koji je snimio ploÄu. KljuÄnu podrÅ¡ku pružio mu je producent SaÅ¡a Habić, zahvaljujući kome je i snimio debi sa serijom neobiÄnih pjesama: "Vanzemaljac", "Fala ti majko", "Video", "Pilot babo", "Amadeus kolo". Rambo je na ploÄi svirao gitaru, SaÅ¡a Habić klavijature, MiÅ¡a Savić elektronski "Mirage", Vladimir Perić bas, a SaÅ¡a Marković harmoniku.
Sledećom ploÄom "Hoćemo gusle" 1989. godine Rambo Amadeus potpuno poÄinje da se bavi aktuelnim politiÄkim dogaÄ‘ajima u temi "Amerika i Engleska". Svoj farsiÄan nastup muziÄki produbljuje u pjesmama "Balkan boj", "Glupi hit", "Samit u buregdžinici Laibach", "ÄŒovjek sam ženo". Na ploÄi koristi najraznovrsnije muziÄke inspiracije, od Džimija Hendriksa (Jimi Hendrix), Jana Djurija (Ian Dury), do klasiÄnih hotelskih ljigara kao Å¡to je pjesma "Sokolov greben" koja je ujedno na omotu naznaÄena kao rebus za rock kritiÄara Dragana Kremera. U pjesmi "Plomba za zelenog zuba", kao i kroz dizajn omota, posebnu posvetu daje Koji i njegovog grupi Disciplina kiÄme.
Na ploÄi gostuju pjevaÄica narodne muzike Milica Ostojić, poznatija kao Mica Tofrtaljka, Bora ÄorÄ‘ević, Dino Dvornik, Stefan i Filip Milenković. Rambo je pored gitare svirao gusle, Aleksandar Vasiljević (ex U Å¡kripcu), takoÄ‘e gitaru, Dejan Å kopelja (ex U Å¡kripcu) bas, SaÅ¡a Lokner klavijature, a Relja Obrenović Bubnjeve.
Album "M-91" objavljuje krajem 1991. godine i oblaÄi ga adekvatno ratnoj situaciji; kao vojniÄku sivomaslinastu kutiju "psiholoÅ¡ko propagadni komplet". Sa ploÄe se izdvajaju pjesme "Smrt Popa Mila Jovovića" (na tridesetak godina staru poemu Boža Äuranovića), "Inspektor Nagib", "Jemo voli jem", "Zdravo damo". Godine 1992. svira dva koncerta u Sava centru. NeÅ¡to kasnije, na jednom zajedniÄkom koncertu prekida nastup Bebi Dol, demonstrira sebi svojstven izliv stava i kritikuje publiku Å¡to se zabavlja dok bombarduju gradove. A sve to prenosi televizija.
Koncertni CD "KPGS" snima u Skoplju 29. decembra 1992. godine i na njemu su se naÅ¡le pjesme "Karamba karambita", "Prijatelju, prijatelju (marÅ¡ u pizdu materinu)", "Kataklizma komunizma" i Äitava serija improvizacija na pozate teme.
PoÄetkom 1995. godine objavljen je kompilacijski CD "Izabrana djela", na kome se naÅ¡lo petnaest pjesama sa prethodnih ploÄa. CD "Mikroorganizmi" snima jula 1995. godine u Parizu sa Goranom Vejvodom. RijeÄ je o eksperimentalnom materijalu zasnovanom na semplovima koji Ramba predstavlja u drugaÄijem, nekomunikativnijm svijetlu. Za CD su koriÅ¡teni arhivski materijali sa ploÄe "Sremski front", muzika iz filma "UžiÄka republika" i Äitav niz drugih snimaka. U isto vrijeme objavljuje CD sa muzikom za djecu na tekstove Ljubivoja RÅ¡umovića koja je nastala za TV seriju "Fore i fazoni". Za pjesme "Sex" i "ABVGD" Rambo sam piÅ¡e tekst.
Svom starom zvuku vratio se krajem 1996. godine na kompaktu "Titanik". Sa uigranom ekipom koju Äine bubnjar Goran Ljuboja Trut, basista Dragan Markovski Sicko, klavijaturista Ognjen Radivojević i Marija Mihajlović koja je pjevala prateće vokale u produkciji Olivera Jovanovića snimili su i pjesme "Å akom u glavu", "Sado mazo (Idemo dalje)", "Zreo za penziju", "Otiš’o je svak ko valja" (posvećena Älanovima grupe Å arlo akrobata i Tomi Zdravkoviću).
Krajem 1997. godine u Sloveniji je objavljen koncertni CD "Rambo Amadeus u KUD France PreÅ¡eren". Rambo je radio 1989. godine na OK kanalu kviz "Znanje imanje", muziku za pozoriÅ¡ne predstave "Äetić u parlament" (poztoriÅ¡te u Podgorici) i "Oksimoron" (Kult teatar), "Lažni car Šćepan Mali" za koju je 1994. godine dobio Sterijinu nagradu.
Napisao je muziku za film "Slatko od snova", tekstove za ploÄu Lepe Brene, pjesme za Viktoriju, Vesnu Zmijanac i produkciju za grupu Garavi sokak i Sandru. Godine 1994. radio je naknadnu muziÄku podlogu za film "Metropolis" koji je 1927. godine režirao Fric Lang. Na projekciji tog fima u Sava centru, muziku je izvela beogradska Filharmonija, a planirao je da se materijal pojavi na CD - u "Remek djelo". Za koncert za klavir i orkestar C- duru "K467" V. A. Mocarta, Rambo je uradio kadencu koju je na Kolarcu 1995. godine izveo solista na klaviru Ivan Tasovac, a dirigent je bio Oskar Danon. Na "Domanovićevim danima satire" 1996. godine dobio je nagradu za literarni doprinos u oblasti estrade. Dobio je GodiÅ¡nju nagradu Saatchi & Saatchi za najbolju radio reklamu i Zlatnu ružu Montrea za najbolji Copyright.